POVIJEST
© Map of Opatija on 1897, DARI Rijeka
Klasičan crossover spektakl DOLCE ÉPOQUE nadahnut je poviješću i umjetničko-kulturnom tradicijom, kao i brojnim EUROPSKIM GRAĐANIMA, gostima i posjetiteljima OPATIJSKE RIVIJERE, koja se danas nalazi na hrvatskom sjevernom Jadranu. Oduvijek protagonist susreta i razmjena između različitih naroda, jezika i kultura, ovo je područje kroz povijest bilo od velikog strateškog interesa s geopolitičkog gledišta i predstavlja već gotovo dva stoljeća jedno od najljepših i najfascinantnijih turističko-kulturnih odredišta u Europi.
OPATIJSKU RIVIJERU sa susjednim gradom RIJEKOM karakterizira jedinstvena i rijetka sudbina, kako u pogledu svog nastajanja tako i u pogledu jednog iznenađujućeg naglog razvoja krajem 19. i početkom 20. stoljeća. Gotovo ni u jednom dijelu Europe nisu se zbivale tolike promjene u tako kratkom razdoblju, u komu su se promijenila 7 političkih režima od kraja 19. do početka 20. stoljeća. Internacionalnost je uvijek bila i ostala specifičnost Opatije, nekad poznata kao ABBAZIA: u svakodnevnicu brojnih generacija spadalo je tako da se je u obitelji govorilo hrvatskim jezikom, u školi njemačkim, u lučkoj kapetaniji talijanskim i u liječničkoj ordinaciji mađarskim.
Jedinstveni eklektizam ovog područja je na tom području podržao suživot različitih kultura te je rano omogućio eksperimentiranje i postavljanje temelja onoga što je tek desetljećima kasnije postao buduća EUROPSKA UNIJA, naime stvaranjem jednog kulturnog i unaprijeđenog društva čije su karakteristike bile međusobno poštivanje i uvažavanje vlastitih razlika.
© Ladies walking at the Park Angiolina, Francesco Iori
VELIKA DAMA
Opjevana od pjesnika i glazbenika zbog raznolikosti njenih legendarnih kamelija,
boja i neusporedivih panoramičnih
pogleda, posjećivana od vladara i političara
zbog njezine osvježavajuće vedrine, cijenjena od liječnika i znanstvenika zbog ljekovite kombinacije morske soli i planinskog zraka, koji miriše aromom lovora, lavande i ružmarina, Opatija je biser Kvarnerskog zaljeva i poznata je kao Istočna Nizza. Posjećena je neprekidno preko 180 godina iz cijelog svijeta, a svoje ime "Abbazia" duguje crkvi Sv. Jakova koju su u 12. st. osnovali Benediktinci, sa samostanom i pripadajućom malom lukom. Opatija od tad prolazi kroz povijest elegantnim koracima velike dame, čiji je šarm bezvremen.
© Opatija by night, Hrvoje Saršon
STARA
RIJEČKA LUKA
I ako su se u Rijeci gradili brodovi već u 13. st., grad se je tek u 15. st. razvio u važnu luku, kako je 1436.-1461. izvjestio talijanski bilježnik Antonio de Renno di Modena u svom Liber Civilium. Grofovi Walsee prodali su grad Fiumehabsburgskom caru Friedrich III. a od 1465. grad je bio u sporu između Republike Venecije i Austrije, dok konačno 1776. g. nije prešao u Kraljevinu Mađarsku, osim u razdoblju francuske vladavine. Rijeka je 1813. izgorjela nakon bombardiranja engleske mornarice i se vratila pod Kraljevinom Mađarskom sve do 1918. U tom razdoblju osnovane su dvije najveće brodarske tvrtke, ADRIA i HUNGARO-CROATIAN, koje su plovile svjetskim oceanima brodovima, brodicama i jedrenjacima sve do Azije, Amerike i Indije. Početkom 20. stoljeća su ih zamijenili veliki parobrodi i prekooceanski brodovi.
© Harbour of Rijeka on 1890 ca., PPMHP Rijeka
POZNATI
POSJETITELJI
OPATIJE
U Zlatnoj knjizi gostiju, koja se danas čuva u Hrvatskom muzeju turizma u Villi Angiolini, tijekom godina ima mnogo posveta i poznatih potpisa. Carevi, kraljevi i kraljice, vojvode i vojvotkinje, grofovi i grofice, diplomati, političari, izumitelji, pjesnici, književnici, liječnici, znanstvenici, glazbenici, slikari, kazališni umjetnici, filantropi i poznati putnici, svi privučeni egzotičnim krajolikom južne Europe, s prirodnim ljepotama gornjeg Mediterana i blagotvornim i zdravim vrlinama Kvarnerskog zaljeva. Neposredna blizina mora i planina uvijek je oblikovala ovaj klimatski krajolik, nesporedljiv na europskim kontinentu. Stoljeće i pol šarm Opatije i njene rivijere privlači ljude iz cijelog svijeta, pretvarajući svaki
pojedini susret u jednu malu,
ali sjajnu stranicu povijesti.
Nazivali su je “zlatni glas”
Sarah Bernhardt
1844-1923
Francuska glumica i model
Revolucionirala je binu
Isadora Duncan
1877-1927
Američka plesačica
Prvi Nobel za mir
Bertha von Suttner
1842-1914
Austrijska aktivistica i mirotvorkinja
Ukinuo je kmetstvo
Josip Jelačić
1801-1859
Hrvatski ban i vitez
Začarao ga je Lungomare
Pietro Mascagni
1863-1945
Talijanski skladatelj i dirigent
Pisao je po toku svijesti
%20rid.jpg)
James Joyce
1882-1941
Irski pisac i pjesnik
Ovdje je pisao svog Quo vadis
Henryk Sienkiewicz
1846-1916
Poljski pisac i novinar, Nobelovac za literaturu
Ostao je na Rivijeri
mjesec dana
Gustav Mahler
1860-1911
Austrijski skladatelj i dirigent
Prikazao je metafizičke atmosfere
Giorgio de Chirico
1888-1978
Talijanski slikar i pisac
Volio je lijepe žene
Giacomo Puccini
1858-1924
Talijanski skladatelj
Smatrao je sve relativno
Albert Einstein
1879-1955
Njemački fizičar i matematičar, naturaliziran Amerikanac, Nobelovac za Fiziku
Ušao je u povijest kao “kralj operete”
Ferenc Lehár
1870-1948
Austrijsko-mađarski skladatelj
Porazio je difteriju i
pronašao je antitetanus
Emil von Behring
1854-1917
Njemački imunolog, Nobelovac za medicinu
Došao je na more u djetinjstvu
Vladimir Nabokov
1899-1977
Ruski pisac, dramaturg i pjesnik, naturaliziran Amerikanac
© Panoramic view on Lovran and the Cres Island, Marlene Prischich
NEIZBRISIVI
OTISAK MORA
Povijest Opatijske rivijere, njezinih ljudi i njezinih poznatih gostiju bila bi nezamisliva bez njenog pravog protagonista: mora. Od davnina je more čovjeku omogućilo da se prehrani, ali prije svega da putuje otkrivajući nove svjetove, uvozeći nove tradicije i promičući razmjenu između udaljenih civilizacija s željom da međusobno dođu jedna s drugom u kontakt . Simboli ove razmjene su bili brodovi koji su se kretali i plovili Jadranom, počevši od grčko-rimskog razdoblja, natovarenih robom i blagom, pa
sve do luksuznih prekooceanskih brodova od početka 20. stoljeća koji su krestarili od
Rijeke do Trsta, Napulja, Marseille i Hamburga. Putovali su i povezivali
Europu s Amerikom i Azijom. Isto
tako su na obalama Istre plovile
sofisticirane trkaće jedrilice kao
i manji svestrani ribarski brodovi
i barke, koje su danas postale i
turistička atrakcija slikovitih
međunarodnih povijesnih regata.
More je uvijek utjecalo na ljude,
njihove uspomene i snove.
Parobrod "Baron Gautsch"
1908. -1914.
Poznat kao Titanic Jadranskog mora, parobrod je prevozio 66 članova posade i 240 putnika (rezerviste, vojnike, luksuzne turiste, aristrokate i carske ličnosti) koji su se preko Trsta namjeravali vratiti se u Beč. Kada je 13. kolovoza 1914. parabrod plovio iz Malog Lošinja do otoka Cresa, naletio je na minu kraj obale Rovinja i potonuo za samo 5 minuta. Bio je to dan kada je Britanija objavila rat Austriji.
© Private Collection
Amfore iz 1.-2. stoljeća prije Krista, nekada dio teretnog trgovačkog broda koji je stradao u blizini Sorinja, na obali otoka Raba u Kvarnerskom zaljevu.
© Daniel Frka
Transatlantski parobrod "RMS Carpathia"
1902.-1918.
U vlasništvu engleske brodske tvrtke Cunard Line, brod se proslavio jer je 15. travnja 1912. bio prvi koji je priskočio u pomoć utopljenicima Titanica. Prešao je opasnu rutu između ledenih stijena sjevernog Atlantika, nakon što je bio krenuo iz Riječke luke. Brodski konobar Josip Car, mladi Hrvat koji je tada imao samo 18 godina, od jednog je preživjeloga sačuvao prsluk za spašavanje. Danas se ovaj relikvij Titanica čuva u Pomorskom i povijesnom muzeju Hrvatskog primorja u Rijeci i jedini je primjerak u Europi.
© PPMHP Rijeka
Guc i Gajeta
Guc i gajeta križaju se na svojim navigacijskim putovima tijekom međunarodne regate tradicionalnih drvenih čamaca. Ova regata se svake godine održava krajem lipnja, zahvaljujući vjetru maestralu, u Mošćeničkoj Dragi, u Kvarnerskom zaljevu.
© Tamara Žerić
Jahta "Istra"
1912.-1924.
Trkaća jedrilica koju je dizajnirao Charles Ernest Nicholson iz Engleske bio je prvi čamac opremljen takozvanim Marconijevim jarbolom ili Armo Marconijem, nazvanim tako jer jarbol, posipači, navlake, prednji i zadnji dio podsjećaju na radio opremu Guglielma Marconija. Od 31 regata zakazanih na otvorenom moru, a koje su se u to vrijeme održavale u Europi, ova ih je jahta pobijedila
29, pa je dobila potom nadimak nepobjedive.
© Private Collection
VELIKA DAMA
DANAS
1883. godine bilo je ukupno 1412 turista na rivijeri između Opatije (Abbazia), Ičića, Ike, Lovrana (Laurana), Mošćeničke Drage (Draga di Moschiena), Matulja (Mattuglie) i Učke (Monte Maggiore). Od tada je broj turista narastao 290 puta više, sve do 409 000. Iznimke su bila vremena oko dva svjetska rata (1912.-1948.), te vrijeme kada je Hrvatska devedesetih postala suverena država i članica Europske unije. Od tada se broj turista opet povećavao, što potvrđuje dobru reputaciju Opatijske rivijere kao povijesne "kolijevke hrvatskog turizma" i jedne od najpoznatijih turističkih destinacija u Europi. Danas, osim svojih veličanstvenih povijesnih zgrada i parkova, Rivijera nudi veliki izbor ekskluzivnih hotela koji udovoljavaju svim zahtjevima za maksimalnu udobnost u mediteranskom okruženju.
